You are currently viewing Razvoj Respiratornog Trakta:  Traheja, Bronhije, Alveole
Crtež pluća

Razvoj Respiratornog Trakta: Traheja, Bronhije, Alveole

Respiratorni sistem se može podeliti na dva dela: gornje partije I donje partije. U gornje partije respiratornog sistema spadaju: nos, nazalna šupljina I farinks. Njihov razvoj je povezan sa razvojem faringealnih lukova I oni će se pomenuti u drugim lekcijama.

Razvoj donjih partija respiratornog trakta

Donje partije respiratornog trakta čine: Larinks (larynx), Traheja (trachea), Bronhi (bronchi) kao I same Alveole (jedinica građe tkiva pluća). Razvoj ovih struktura je dosta kompleksan  I u ovoj lekciji ćemo se osvrnuti samo na osnove.

Kao I sami faringealni lukovi, donje partije respiratornog trakta vode poreklo od primarnog (primitivnog) creva. Razvoj započinje u 4. nedelji, nakon latero-lateralnog I kaudo-kranijalnog savijanja ploda, a definitivno se završava nakon rođenja.

Laringeotrahealni žleb

Laringeotrahealni žleb je prva struktura koja se uočava u toku embrionalnog razvoja respiratornog sistema. Uočava se kao evaginacija primarnog creva (endoderma) u predelu ispod faringealnih (škržnih) lukova. (slika 1.)

Crtež prikazuje embrion i njegov transverzalni presek, na kom se vidi nastanak laringeotrahealnog žleba.
Slika 1. Formiranje žleba, transverzalni presek

Od endoderma u faringeotrahealnom žlebu, formiraće se epitel I žlezdano tkivo larinksa, traheje, bronhija kao I samih alveola. Mezenhim (mezoderm) koji se nalazi oko žleba, biće zadužen za nastanak vezivnog tkiva, hrskavice I glatkog mišićnog tkiva koji ulaze u sastav struktura respiratornog sistema.

Laringeotrahealni divertikulum

Daljom diferencijacijom, laringeotrahealni žleb se produbljuje te nastaje laringeotrahealni divertikulum.

Kako se produbljuje i raste, divertikulum biva odvojen od primitivnog creva traheoezofagealnim septumom. Ovako nastaju laringotrahealna tuba I ezofagus. (slika 2.)

Na crtežu je obeležen embrion i proces formiranja traheoezofagealnog septuma.
Slika 2. Formiranje septuma, frontalni prikaz

Kranijalni deo laringotrahealne tube će biti ključan za nastanak larinksa (larynx), njegov središnji deo se vremenom diferencira u traheju (trachea), dok se na njegovom najkaudalnijem delu formiraju tubularni plućni pupoljci. (slika 3.)

Crtež prikazuje laringeotrahealnu cev koja na svom kranijalnom delu sadrži tubularne plućne pupoljke.
Slika 3. Plućni pupoljci

Plućni pupoljci I nastanak bronhija

Na kaudalnom delu laringotrahealne tube, formiraju se dva plućna pupoljka. Od svakog će nastati po jedno plućno krilo. Plućni pupoljci se brzo diferenciraju i produbljuju, te nastaju primitivni primarni bronhi.

Oba primarna bronha urastaju u primitivne pleuralne šupljine, a istovremeno se granaju, formirajući sekundarne bronhe. Desni primarni bronh daje 2 sekundarna, dok levi primarni bronh daje 3 sekundarna. Iz ovog razloga desno plućno krilo ima dva, a levo tri lobusa. (slika 4.)

Crtež prikazuje primarne i sekundarne bronhe koji se granaju u primitivnoj pleuri.
Slika 4. Primarni i sekundarni bronh

Daljim razvojem, svaki od sekundarnih bronha podleže daljem grananju, formirajući tercijarne (segmentalne) bronhe. U desnom plućnom krilu ima deset, dok u levom 8 ili 9 segmentalnih bronha. Oni granaju pluća na  bronhopulmonalne segmente. (slika 5.)

Crtež prikazuje dalji razvoj pluća sa razgranatim segmentnim bronhima.
Slika 5. Tercijarni (segmentni) bronhi

Razvoj alveola

Na distalnim delovima svakih od segmentalnih bronha, nalaze se pupoljci čijim grananjem nastaju bronhiole. Na distalnim delovima bronhiola, formiraju se vrećasta proširenja od kojih će nastati alveole.

Razvoj alveola, pa i pluća uopšteno možemo podeliti na nekoliko perioda:

1. Pseudoglandularni period

Pseudoglandularni period traje od 5. do 17. nedelje razvića. Pluća su nalik žlezdama, sa bronhijama koje su obložene jednorednim epitelom. U ovom periodu još uvek nisu uspostavljene sve komponente ključne za efikasnu respiraciju. (slika 6.)

Histološki prikaz pluća u pseudoglandularnom periodu.
Slika 6. Pluća u pseudoglandularnom periodu

2. Kanalikularni period

Kanalikularni period započinje sa 13. a završava se u 25. nedelji razvića. Kao što se može videti, postoje preklapanja između kanalikularnog i pseudoglandularnog perioda, razlog jeste to što kranijalni delovi pluća pre sazrevaju od kaudalnih.

U ovom periodu, lumen bronha I bronhiola se proširuje I plućno tkivo postaje više vaskularizovano. Pred kraj ovog perioda, formirane su respiratorne bronhiole I primitivne alveole. (slika 7.)

Histološki crtež pluća u kanalikularnom periodu.
Slika 7. Pluća u kanalikularnom periodu

3. Period terminalne kese (vreće) – Sakularni period

Period terminalne vreće započinje sa 24. nedeljom I traje do rođenja.  U ovom periodu, pluća gube svoj kanalikularni izgled I poprimaju konačan izgled. Na terminalnim vrećama (buduće alveole) formira se alveolarni epitel tip I I tip II. (slika 8.)

Histološki crtež pluća u sakularnom periodu.
Slika 8. Pluća u sakularnom periodu

4. Alveolarni period

Započinje sa rođenjem i završava se oko 8. godine života. U ovom periodu dolazi do konačne maturacije pluća sa potpunom diferencijacijom alveola.